Lek koji obećava intenzivan rast nove kose

Nova metoda za ponovno uspostavljanje rasta kose primenom lekova koji su već u kliničkoj primeni će uskoro verovatno biti primenjivana i u praksi, sudeći prema istraživanju koje je objavio časopis Science Advances.

Istraživači Medicinskog centra Univerziteta Kolumbija u Njujorku su otkrili da ukoliko su folikuli dlake zaustavljeni u fazi mirovanja, brz i masivan rast kose može ponovo biti uspostavljen inhibicijom dejstva grupe enzima koji se nalaze u samom folikulu. Naime, folikuli kose ne proizvode dlaku stalno, već u vremenskim ciklusima koji se sastoje od četiri faze mirovanja i rasta dlake. U normalnim uslovima, u svakom trenutku u kosi je u aktivnoj fazi rasta više od 90% dlaka. Nakon ove faze sledi relativno kratka faza u kojoj se folikuli pomeraju i  napreduju ka površini kože, po čijem završetku nastaje pasivna faza u kojoj folikuli miruju. Faza mirovanja se završava opadanjem dlake neposredno pre započinjanja novog ciklusa rasta. Generalno, dužina ovih faza zavisi od dužine kose: što je kosa duža, i pomenute faze duže vremenski traju.

U eksperimentu na zdravim folikulima dlake miševa i ljudi, Dr Angela Kristijano sa svojim istraživačkim timom je došla do zaključka da lek koji inhibira dejstvo grupe enzima poznatih kao Janus kinaze (JAK) pospešuje brz i masivan rast kose u slučajevima kada je bio direktno nanesen na kožu. Ovo otkriće je navelo istraživače na ideju da se JAK inhibitori mogu upotrebiti u stimulaciji ponovnog rasta kose kod različitih oblika ćelavosti, uključujući i androgenu alopeciju kod muškaraca, ali i brojne druge poremećaje kod kojih su folikuli dlake zaustavljeni u fazi mirovanja. U svetlu dobijenih rezultata istraživanja, naučnici predvođeni Dr Kristijano su saopštili javnosti da su na pragu stvaranja efektivnog preparata za lokalnu primenu koji će biti od izuzetne koristi u tretmanu ćelavosti, naročito u muškoj populaciji.

Dva preparata iz grupe JAK inhibitora se već nalaze u prometu – jedanod njih se koristi za lečenje hematoloških poremećaja (ruxolitinib), dok se drugi već godinama uspešno koristi za tretman reumatoidnog artritisa (tofacitinib). U pomenutom istraživanju oba preparata su klinički testirana za tretman plak psorijaze i poremećaja koji se karakteriše ograničenim gubitkom kose u određenim zonama vlasišta (alopecia areata), kao i za lečenje autoimunih oboljenja koja pogađaju folikul dlake i prouzrokuju nastanak ćelavosti. Analizom dobijenih rezultata došlo se do zaključka da ukoliko su ovi lekovi primenjeni u obliku preparata za oralnu upotrebu isključuju slanje signala koji dovode do autoimunih poremećaja, što klinički rezultira ponovnoim uspostavljanjem rasta kose na zahvaćenom području. 

Međutim, tokom sprovedenog istraživanja je primećeno da je dlaka kod laboratorijskih miševa mnogo brže rasla ukoliko je lek bio primenjen direktno na kožu nego kada je primenjivan oralnim putem, što je istraživače navelo da zaključe da JAK inhibitori imaju specifično direktno dejstvo na folikule u smislu sprečavanja imunološkog ekscesa, što u praktičnom smislu rezultira brzom aktivacijom folikula koji su u fazi mirovanja. Miševi su tretirani jednim od dva pomenuta JAK inhibitora u trajanju od pet dana, što je rezultiralo brzim i masivnim rastom guste dlake u narednih deset dana. U kontrolnoj grupi miševa koji nisu bili tretirani ovim preparatima nije zabeležena promena u brzini i intenzitetu rasta dlake. Eksperiment na laboratorijskom supstatu ljudskih folikula je takođe pokazao da se na ovaj način postiže rast duže i kvalitetnije dlake vlasišta.

Izvor: http://www.medicalnewstoday.com/articles/301482.php

Priredio: Dejan Živanović, B.Sc.