Zika virus i mikrocefalija: konačno na pragu otkrića?

Zika virus verovatno napada neuronski tip stem ćelija koje su zadužene za razvoj moždane kore, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Cell Stem Cell.

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) je nedavno proglasila epidemiju Zika virusom javnozdravstvenim problemom od međunarodnog značaja. Infekcije ovim virusom su za sada registrovane unutar 26 zemalja i geografskih područja Latinske Amerike i Kariba.

Infekcija Zika virusom može prouzrokovati srednje teške simptome infekcije ili čak proteći asimptomatski, ali najveća opasnost ovog virusa leži u činjenici da može prouzrokovati fetalnu i  novorođenačku mikrocefaliju, kao i ozbiljne neurološke komplikacije poput  Guillain Barré sindroma (GBS).

I dok je mehanizam kojim Zika virus prouzrokuje oštećenja još uvek nepoznat, analize pojedinih slučajeva infekcije izveštavaju da kod obolelih dolazi do izostanka razvoja kortikalnih struktura mozga, dok je razvitak ostalih delova moždanog tkiva normalan i pored infekcije. Istraživači sa Medicinskog fakulteta Džon Hopkins u Baltimoru, SAD, i Državnog univerziteta Floride su se pridružili timu Emori Medicinskog fakulteta u Atlanti u cilju sprovođenja jednomesečne studije čiji je fokus bio istraživanje uticaja Zika virusa na neurone dobijene iz humanih stem ćelija.

S obzirom da Zika virus normalno dospeva u organizam čoveka preko uboda zaraženih komaraca, istraživači su tokom eksperimenta nekokliko dana kultivisali uzorke ovog virusa u ćelijama komaraca, a zatim su aplikovali virus u ljudske stem ćelije, poznatije pod nazivom kortikalni neuronski prekursori.  Inficirane stem ćelije su ubrzo postale “fabrike” viralne reprodukcije, prouzrokujući smrt i/ili poremećaje u rastu i razvoju ćelija. Od aplikacije jedne ćelije Zika virusa do njegovog širenja u sve delove preparata kultivisanih stem ćelija proteklo je svega 3 dana, navodi se u istraživanju. Tim istraživača je saopštio da je jedan od najvažnijih zadataka u narednom periodu da se otkrije da li i zašto Zika virus ima poseban afinitet prema ćelijama prekursorima moždane kore. 

Osim toga, istraživači će u nastavku studije pokušati da odgovore i na  druga važna pitanja u vezi sa ovom infekcijom, pre svega zbog čega je simptomatologija oskudna u odrasloj populaciji, na koji način virus dopire do moždanog tkiva fetusa i prolazi kroz krvnomoždanu barijeru. Rukovodilac istraživanja Hengli Tang, virusolog koji je sproveo značajna laboratorijska istraživanja RNK virusa poput Zika, Denga i HCV je izjavio da tim pokušava da popuni praznine u naučnim saznanjima o povezanosti Zika infekcije i potencijalnih oštećenja mozga.

Šta se događa tokom razvoja fetusa inficirane majke za sada ostaje misterija. Sadašnja saznanja iz ove oblasti sugerišu da dejstvo Zika virusa ometa razvoj moždane kore, ali istraživači veruju da će tek kliničke studije doneti prave odgovore o povezanosti mikrocefalije i ovog virusa. Dok se to ne desi, studije koje su u toku će pokušati da detektuju koji su delovi moždanog tkiva najosetljiviji na Zika infekciju. Tim naučnika se nada da će u skoroj budućnosti uspeti da kultiviše u laboratorijskim uslovima “mini mozgove” u cilju otkrivanja načina zaustavljanja dugoročnih efekata Zika infekcije na moždano tkivo i otkrivanja efikasnih lekova za tretman ove opasne infekcije.

Preveo: Dejan B. Živanović, B.Sc.spec.

Izvor: http://www.medicalnewstoday.com